Život u mulju

2560
views

Život u mulju

Od svih vrsta riba koje se kod nas mogu naći u nizijskim vodama, svakako su najzanimljivije one koje su postale rijetke zbog uništavanja njihovog staništa, a posebno po njihovim adaptacijama na nizak nivo kisaonika,  zamućenu vodu i mulj. Predstavićemo dvije malo poznate vrste riba nizijskih bara i močvara Posavine, a to su čikov i linjak.

Čikov (lat. Misgurnus fossilis) je riba nizijskih voda crnomorskog sliva i raširen je po cijeloj Evropi. U Bosni i Hercegovini većinom naseljava bare i starače sliva rijeke Save. Može se naći u tihim, mirnijim vodama, staračama, kanalima sa muljevitim dnom i ne voli velike dubine.

Čikov (c) Aleksandar Bajić

 

Tijelo čikova je prljavo smeđe sa uzdužnim tamnim prugama. Naraste do 50 cm. Može da preživi i u uslovima gde bi svaka druga riba uginula. Uz pomoć crijeva apsorbuje kiseonik iz vazduha i stvara rezerve, pa može da opstane i po mesec i više dana ukopan u vlažnom mulju. U eutrofnim vodama, odnosno u vodama sa visokim koncentacijama organske materije, ljeti za vrijeme odlaganja organskih materija, a i zimi kada se voda zaledi, dolazi do povećanja ugljendioksida (CO2). Čikov razmjenu gasova vrši kožom, preko škrga usvaja samo 37% kiseonika, a 63% preko kože. Zanimljivo je da, ako mu se eksperimentalno odstrane škrge, neće uginuti već će kožom tada usvajati 85% kiseonika, a ostatak preko crijeva.

Čikov je karnivorna vrsta koja se hrani beskičmenjacima dna (crvima, mekušcima, larvama vodenih insekata i dr.). Hrani se sa dna u toku cijelog dana, ali izbjegava jako sunčane periode.

Čikov (c) Aleksandar Bajić

 

Mrijesti se od aprila do juna. Vrijeme mrijesta je nedovoljno jasno. Prema nekim zapažanjima, ikru odlaže  u decembru, prema drugim u proljeće, a prema trećim dva puta godišnje, zimi i u maju. Najverovatnije da mrijest počinje u rano proljeće i traje dosta dugo. Ženka je plodna i položi oko 150 000 jajašaca ikre, koju lijepi za vodeno rastinje. To objašnjava neobičnu brojnost čikova na mjestima gde mu ne prijeti opasnost od grabljivica. Polno sazrijeva u drugoj godini života.

Evropski čikov je izgleda mnogo osetljiviji na promjene barometarskog pritiska od ostalih čikova. Ova osjetljivost se odražava kroz povećanu živost koja može da nagovijesti oluju.

Čikov ima posredan ekonomski značaj, jer se koristi kao mamac za ribolov riba grabljivica. Cijenjen je mamac u ribolovu soma.

Eutrofne vode sa vodenom vegetacijom staništa su čikova i linjaka

 

Linjak (Tinca tinca) je stanovnik stajaćih i sporotekućih voda: bara, jezera, nižih dijelova rijeke, starača, rukavaca. Živi u plitkoj zamućenoj vodi koja sadrži mnogo vodenog bilja te spada u tipične barske ribe. Linjak se pretežno zadržava na dnu gdje traži hranu i krije se od grabljvaca. Naseljava naše kao i vode skoro cijele Evrope, a prenijet je i u Sjevernu Ameriku i Australiju. Najviše je rasprostranjen u srednjoj i južnoj Evropi kao i u srednjoj Aziji. Može da preživi u vodama u kojim skoro nema kiseonika ili neko vreme da živi izvan nje, da podnese visoke ljetnje i niske zimske temperature i da se zakopava u mulj.

Tijelo mu je relativno zdepasto i izduženo, pokriveno gustim slojem sluzi, i veoma sitnim krljuštima. Međutim, ono po čemu se linjak razlikuje od ostalih riba je njegova boja, tamno zelena osnova sa zlatnim sjajem, sa nijansama od zućkasto smeđe do zelenkasto sive na bokovima, što ga čine prepoznatljivim. Trbuh mu je žut, a oči svijetlocrvene.

Aktivan je uglavnom u sumrak i noću, danju miruje na dnu, a pliva polako. Hrani se sitnim životinjama sa dna i biljem.

Linjak (c) Karel Jakubec

Linjaci obično narastu do 30 cm i 250 g,u uzrastu od 3 do 4 godine. Rijetko narastu duži od 50 cm i 2 kg. Postoje zapisi iz jugoistočne Evrope, o ulovima linjaka do 70 cm i do 8 kg.

Polnu zrelost linjak dostiže u trećoj ili četvrtoj godini života, pri dužini od 20 cm. Mrijesti se u plitkim vodama, u kasno proljeće i rano ljeto (od maja do avgusta). Mrijesti se u maju i junu na temperaturi vode od 22 – 24oC. Plodnost je do 900 000 jaja. Sitnu i ljepljivu ikru odlaže na plitka mjesta, vodene biljke i samo dno, pri temperaturi od 20oC. Kada apsorbuju žumance jajeta počinju aktivno da se hrane zooplanktonom, planktonskim larvama rakova i insekata, crvima i drugim sićušnim životinjama koje čine faunu dna. Intenzivno se hrani samo ljeti, a pri temperaturi od 4oC prestaje da se hrani. Tada se zakopava i prelazi u zimski san, kao i druge šaranske vrste. Pri naglom zagrijevanju vode, fiziološke funkcije organizma bivaju mu poremećene. U tim slučajevima prekida sa hranjenjem, leže na dno i miruje, u vidu letnjeg sna.

Močvare u Posavini – jedna od posljednjih staništa čikova i linjaka (c) Jovica Sjeničić

 

Prijetnju za opstanak čikova i linjaka predstavlja nestanak sporotekućih i stajaćih voda isušivanjem, pregradnja vodotoka, kao i organsko i anorgansko zagađenje i to posebno materijama koje se akumuliraju u sedimentu.

 

Literatura:

  1. Grginčević, M., Pujin, V. (1998): Hidrobiologija. Ekološki pokret grada Novog Sada.
  2. Ribe Hrvatske (2011). MISGURNUS FOSSILIS (Preuzeto 02.02.2018. sa: http://www.ribe-hrvatske.com/demo/index.php?option=com_content&view=article&id=108%3Amisgurnus-fossilis&catid=48%3Acobitidae&Itemid=11&lang=hr)
  3. Ribe Hrvatske (2011). TINCA TINCA (Preuzeto 02.02.2018. sa: http://www.ribe-hrvatske.com/demo/index.php?option=com_content&view=article&id=198%3Atinca-tinca-&catid=49%3Acyprinidae&Itemid=11&lang=hr
  4. Ribica – slatkovodne ribe Balkana (2004-2006). ČIKOV (Misgurnus fossilis) (Preuzeto 02.02.2018. sa: https://www.pcelica.co.rs/ribe/vrste/cikov.php)
  5. Ribica – slatkovodne ribe Balkana (2004-2006). LINJAK (Tinca tinca) (Preuzeto 02.02.2018. sa: https://www.pcelica.co.rs/ribe/vrste/linjak.php )
  1. Ribolovci RS (2018). Čikov. (Preuzeto 02.02.2018. sa http://www.ribolovci.rs/ribe/cikov.html)
  1. Simonović, P. (2001): Ribe Srbije. NNK International. Beograd.
  2. Pravilnik o sredstvima i mamcima za vršenje ribolova, dozvoljenom maksimalnom ulovu, minimalnim mjerama i lovostajima (2006). Službeni glasnik Republike Srpske, br. 01/06
  3. Pravilnik o načinu, alatima i sredstvima kojima se obavlja ribolov (2005). Službene novine FBiH, broj: 63/05

 

Autori: Dejan Radošević, Boris Davidov, Jovica Sjeničić